Crni bilans koji ledi krv: Od ekstremnih vrućina u Evropi stradalo 170.000 ljudi! Srbija gubi mraz i sneg, evo šta nas još čeka
Dodajte Kurir u vaš Google izborUsled klimatskih promena, svet je trenutno za oko 1,4 stepena Celzijusa topliji od predindustrijskog doba, procenjuje se da su u Evropi poslednjih godina vrućine odgovorne za preko 50.000 smrti godišnje, dok je Srbija samo prošle, 2025. godine bila na udaru više nepogoda, od toplotnih talasa i ekstremnih vrućina, preko suša i poplava, pa sve do velikih šumske požara, navodi se u najnovijem evropskom izveštaju.
Uz izveštaj Stanje evropske klime 2025, koji je 28. aprila objavila Služba za klimatske promene Kopernikus, imamo i precizniju sliku aktuelnog stanja, piše Klima101.
Kako piše Kopernikus, u poslednjih tridesetak godina, svet se zagreva tempom od 0,27 °C po deceniji. Ali ne zagrevaju se svi delovi sveta podjednako.
Kopno se zagreva brže od svetskog mora
Naime, svetska kopna zagrevaju se brže nego svetska mora, pa je brzina globalnog zagrevanja na kopnu vidno veća od globalnog proseka, i iznosi oko 0,4 °C po deceniji. A od svih kontinenata na planeti, najbrže se zagreva Evropa: brzina zagrevanja našeg kontinenta je čak 0,57 °C po deceniji.
Zanimljivo je da je jedna od najbrže zagrevajućih tačaka na planeti arhipelag Svalbard, daleko na severu Evrope, na tri sata leta od Osla u Norveškoj, koji se zagreva brzinom većom od 1,5 °C po deceniji.
Povišene temperature i nedostatak mraza
Kako piše u izveštaju, tokom 2025. najmanje 95% teritorije Evrope bilo je toplije od nekadašnje normale – u pitanju je gotovo čitava teritorija kontinenta, osim pojedinih, usamljenih "oaza" u Italiji, Hrvatskoj i Poljskoj, koje su uglavnom bile samo prosečno tople.
Zagrevanje Evrope ima različite oblike - na Mediteranu se beleže temperaturni rekordi, širom kontinenta događaju se toplotni talasi, istočna Evropa zagreva se nešto brže od zapadne, dok zimi mraz postaje sve ređa pojava.
Naime, kako pokazuje analiza Službe za klimatske promene Kopernikus, tokom 2025. teritorija Evrope sa makar dve nedelje neprekinutih mraznih dana (kada temperature padnu ispod 0 °C) bila je znatno manja od nekadašnje normale.
Tu spadaju i gotovo svi nizijski predeli Balkana.
Ovakav gubitak mraza utiče na zadržavanje snega, a nedostatak snežnog pokrivača tokom zime uveliko je postao akutni problem na našem području.
Nedostatak snega u Srbiji 2025/26.
Kako je nedavno objavio Republički hidrometeorološki zavod, u Srbiji je ove zime snega nedostajalo u mnogim nizijskim krajevima, a posebno u jugoistočnoj Srbiji.
U Vranju je, primera radi, bilo zabeleženo ukupno samo 7 dana sa snežnim pokrivačem, a najviši izmereni pokrivač iznosio je samo 3 centimetra.
Toplotni stres i tropske noći
Kao i ekstremno niske temperature, i ekstremne vrućine su rizik po ljudsko zdravlje, u kombinaciji sa drugim faktorima kao što su vlažnost vazduha, brzina vetra i osunčanost.
Mada još uvek nema procena za 2025. godinu, kako piše Kopernikus, procenjuje se da je samo od 2022. do 2024. godine usled ekstremnih vrućina u Evropi život izgubilo preko 170.000 ljudi, što je preko 50.000 ljudi tokom jedne godine.
Srbija spada u zemlje koje izraženije osećaju porast tzv. toplotnog stresa, što je posebna mera koja, pored temperature, uključuje i brzinu vetra, vlažnost vazduha, osunčavanje i druge, i iskazuje se kroz stepene Celzijusa koje "osećamo", naspram zvaničnih podataka.
Nedostatak padavina i suše
Prošlogodišnji jun ostaće upamćen u domaćoj meteorologiji kao najsušniji od kad postoje merenja – u mnogim mestima u Srbiji, ovaj rekord zapravo tehnički nikada i ne može da bude oboren, jer je bilo zabeleženo ravno 0 mm padavina tokom celog meseca.
Naravno, Srbija nije usamljena u iskustvu suše, sa izuzetkom severnih krajeva Evrope, koji usled klimatskih promena doživljavaju povećane padavine, suše postaju češće i intenzivnije širom kontinenta, a posebno tokom leta. Evropu je tokom 2025. "presekla" sušna linija koja se prostirala od Velike Britanije do Kavkaza, i koja je uključila gotovo čitavo Balkansko poluostrvo.
Povećana opasnost od požara
Kako piše u izveštaju Kopernikusa, visoke temperature i nedostatak padavina dovode do porasta "Fire Weather Index" (FDI), odnosno indeksa koji pokazuje koliko su vremenski uslovi pogodni za nastanak požara. Ovo je posebno izraženo na jugu kontinenta, u periodu od juna do septembra.
Kada je "Fire Weather Index" veći od 50, smatra se da je velika šansa za pojavu kritičnih požara.
"Pitanje vremena kada će nas ta sreća napustiti"
Kako je to svojevremeno opisao dr Slobodan Milanović, jedan od vodećih stručnjaka za šumske požare u Srbiji, činjenica da uz povećane šanse nismo videli ogromne požare u Srbiji gotovo je isključivo proizvod sreće. Uz nedostatak mera zaštite, samo je pitanje vremena kada će nas ta sreća napustiti. A kako izgleda kada sreća popusti?
Primera radi, prethodne godine su Iberijsko poluostrvo pogodili rekordni požari, a u Španiji i Portugalu nalazi se preko polovine izgorelih površina u Evropi tokom 2025: preko 646.000 hektara izgorelih površina, od ukupno nešto preko 1.000.000 hektara u celoj Evropi.
Samo u okolini gradića Zamore u Španiji, u blizini granice sa Portugalom, izgorelo je preko 40.000 hektara – to je uporediva površina sa celom urbanom zonom Beograda.
Neminovno je da klimatske promene ostavljaju dugoročne posledice koje nije uvek lako ispratiti. Primera radi, samo promene u snežnom pokrivaču i padavinama mogu drastično uticati na vodotokove, a samim tim i na dostupnost vode (pa i električne energije) u toku proleća i leta, a posledično i na pojavu požara u vlažnim staništima, ekosisteme i biodiverzitet, pojavu štetočina…
Kako se može videti iz analize službe Kopernikus, Srbija nije izolovana u izazovima sa kojima se suočava. Čitava Evropa mora da se prilagodi novim vremenskim uslovima u daljem periodu.
Kurir/Blic/Klima101